U nekim se kućama i domovima osjećamo odlično, udobno, pa čak i radosno, a da naizgled nema osobitog razloga za to. Neki nas domovi već pri ulasku „ošinu“ nekim neugodnim osjećajem.

Sigurno ste tako nešto već doživjeli u životu!

Postoje nova istraživanja koja nastoje takav fenomen istražiti tzv. neuro – znanstvenim pristupom.

Neuro-znanstveni pristup arhitekturi sve je prisutniji u posljednjih desetak godina. Znanstvenici koji se bave tim područjem tvrde kako izgrađena okolina duboko utječe na naša iskustva te da će s vremenom, utjecati i  na našu biološku i genetsku kartu.

Uzimajući to u obzir, sve inovacije koje se provode u arhitekturi i izgradnji kuća treba pomno provesti.

Čitanje, ali i pisanje, matematika, umjetnost, religija, poljoprivreda i gradski život dramatično su uvećali prirođene sposobnosti naših primatskih mozgova. Naša se vrsta sama uzdiže iznad svojeg biološkog stanja, za sebe stvara umjetan kulturni okoliš i uči se novim vještinama poput čitanja. Ta jedinstveno ljudska sposobnost zbunjuje i zahtijeva teorijsko objašnjenje.

U nastavku teksta donosimo nekoliko savjeta kako dom učiniti, prema neuro – znanstvenim principima, ugodnijim za život i naše neuronske sklopove u mozgu.

Kuće budućnosti – sretniji domovi

Smatra se kako će u budućnosti za filozofiju arhitekture biti važno uključiti intenzivniju kombinaciju kvantitativnih empirijskih rezultata i dimenzije ponašanja, temeljenu na fenomenologiji  i neuroznanosti.

I renomirani finski arhitekt Alvar Aalto predstavio je slične ideje u tridesetim godinama prošlog stoljeća. On je također istaknuo važnost mašte, osobito među mladim studentima arhitekture. U tom bi smislu bilo dobro kad bi studenti na računalima počeli projektirati tek onda kad pokažu kako su sposobni koristiti svoju maštu i olovku.

Kuće koje slijede spoznaje neuro – znanosti

Što bismo već sada mogli učiniti pozitivnoga za svoj dom i za nas same? Savjeti koje donosimo nisu skupi, gotovo su odmah provedivi, a znanstvenici tvrde – donose nam dobro.

OSVJETLJENJE

Da je svjetlost u domu vrlo važna, ne treba posebno isticati. Međutim, nisu sve prostorije u jednakoj potrebi za svjetlom. U kuhinji i dnevnom boravku treba nam puno svjetlosti. U spavaćoj sobi je, pak, važniji mrak jer čak i mala količina svjetla (primjerice sa brojčanika elektronskog sata) može omesti lučenje melatonina. Zbog hormona melatonina ne osjećamo pospanost kad bismo je prirodno trebali osjećati, te ostajemo duže budni i propuštamo važan period spavanja.

Savjet: Zamračite prostoriju u kojoj spavate. Televizor i ostale elektroničke uređaje premjestite u drugu prostoriju.

ZELENILO

Nije nepoznato kako zelenilo u domu blagotvorno utječe na ljude. Ako u svoj dom, kuću i okućnicu unesete zelene biljke, cvijeće ili drveće, utjecat ćete na smanjenje stresa i na poboljšanje koncentracije ukućana. Tome će pomoći čak i lijepe slike prirode.

Savjet: Niste li vični uzgoju biljaka, a ipak biste unijeli zelenilo u dom, odaberite malo zahtjevne biljke poput mirnog i zelenog ljiljana, spatifiluma, aloje ili sabljice (poznatije pod nazivom – svekrvin jezik). One se lako održavaju, a prema NASA-inom istraživanju, te su biljke i odlični čistači zraka.

UREDNA KUĆA

Naš mozak neprestano je izložen kompleksnom procesu odlučivanja. Primjerice, od odluke u trgovini koju ćemo, između njih 20-ak, čokoladu kupiti do toga hoćemo li se rastati ili ne. Zbog toga se iscrpljuje i umara pa postoji vjeroratnost da u tom procesu počne izbjegavati složenije i birati jednostavnije opcije. Primjerice, da odustanemo od kuhanja kod kuće i jedemo lako dostupnu, nezdravu, brzu hranu. Kako mozgu olakšati posao?

Smanjite broj svakodnevnih odluka!

Savjet:  Neka vam odjeća u ormaru bude uredno i sustavno složena kako biste lakše odlučili što odjenuti. Dom redovito pospremajte da se ne bi svaki dan zamarali raščišćavanjem nereda i traženjem stvari.

OBLICI KOJIMA SMO OKRUŽENI

Stara kineska vještina uređivanja prostora u skladu sa zakonitostima prirode, feng shui, poznaje to pravilo već tisućama godina, a danas ga potvrđuju i neuro – znanstvenici – u prostorijama s namještajem ravnih i strogih linija te oštrim ukrasnim predmetima osjećamo opasnost i negativnost!

Međutim, namještaj ili ukrasi zaobljenih linija stvaraju osjećaj ugode i zadovoljstva. Obli namještaj i dekoracije jače stimuliraju moždanu aktivnost od pravokutnih.

Savjet: Unesite u svoj dom nekoliko detalja zaobljenih formi poput okruglih stolića, oblih vaza, kružnih jastuka ili ogledala.

NEK SE KUĆA MIJENJA

Bolje djelovanje i funkcioniranje mozga, povećanje plastičnosti neuronskih veza i poboljšanje raspoloženja postići ćete, u svome domu, tako što ćete barem jednom godišnje učiniti neku veću preinaku.

Savjet: Zamijenite dotrajale stvari, popravite ono što ne funkcionira, promijenite raspored namještaja. Svoj ćete dom gledati drugim očima jer ćete razbiti rutinu na koju se mozak navikao.

Mozak, kažu neuro – znanstvenici, treba nove i drugačije podražaje. Ali, ne njih previše! Nek vam dom donosi boljitak!